среда, 23. март 2016.

ODABIR "NASLOVNJAKA"

Molim sve kolege, učesnike 1. kola V ciklusa "Naslovnih anagrama" da do kraja nedelje odaberu po dva takmičarska rada za svaku kategoriju i pošalju na mejl enigmoteka@open.telekom.rs.

12 коментара:

ENIGMOTEKA је рекао...

Oni koji su poslali po jedan ili dva rada iz svake kategorije ne moraju ovo da rade.

IlijaO је рекао...

Kako trenutno imam e-mail problemčića, nadam se da će se uvažiti i ovaj način odabira. Dakle, odabrao sam ove dvije minijature:
-NE DIRAJ U DAME
(Udar na medije)

- I TU, BRE, SPI NAŠ SKJ !
(Skupština Srbije)


Dragiša је рекао...

Čestitam pobjednicima !

IlijaO је рекао...

Aprilililili!!!!!

Синдикат Слога је рекао...

Uskoro žiriranje :)

Анониман је рекао...

OVDE JE "I BOG REKAO LAKU NOĆ".

Samo se bunite i napadate druge, a takmičenje Vam je "KAO DA GA I NEMA".



"Dobronamerni ANAGRAMIST"

Анониман је рекао...

Idi kod tupadzije.
Tamo je sve potaman!

Анониман је рекао...

Naslovnjaci poslani na ziriranje

Миле Јанковић је рекао...

Mislim da je glupo davati ocene samo za tri anagrama (3, 2, 1), tako da poredak nikako neće biti objektivan, to jest neće pobediti objektivno najbolji anagrami.
Trebalo bi da glasanje bude 10, 9, 8,....1, to jest da se napravi poredak 10 najboljih anagrama po ocenjivaču, i tako bi se dobila objektivnija lista anagrama.
Zbog ovakvog načina žiriranje, neći učestvovati u glasanju.

Quizmaster је рекао...

Mile, kad nešto nazivaš glupim, bilo bi dobro da imaš i jake argumente. U ovom slučaju ipak nisi u pravu, što potvrđuje i dugogodišnja praksa na dva najkvalitetnija svetska takmičenja za anagramiste (Anagrammy Awards i Međunarodno prvenstvo Srbije za anagramiste). U prethodne dve decenije tamo se dati sistem primenjivao oko 300 puta i dobijali su se vrlo realni rezultati.

Kod ovakvog sistema glasanja akcenat se stavlja na kvalitet, pa zato ono što je najbolje ispliva na vrh, tako što dobije dosta "trojki" i "dvojki". Neki anagrami koji su relativno dobri uhvate poneku jaku ocenu (pa na kraju budu nešto niže rangirani), a ono što je slabijeg kvaliteta ostane na dnu tabele, nekad i sa nulom.

Tvoja primedba bi imala smisla jedino da je mali broj glasača, pa bi se onda moglo desiti da neki dobar anagram slučajno bude preskočen. Međutim, već kad ima 10-15 glasača (a na pomenutim takmičenjima bude ih i tridesetak) na konačan ishod nema mnogo značaja ako par sudija ima čudan izbor anagrama. Te njihove ocene će biti preklopljene ocenama onih koji su napravili objektivniji izbor kvalitetnih anagrama.

Dakle, sve ovo je mnogo puta provereno i funkcioniše odlično, a povrh svega, jednostavno je i glasači ne moraju da se zamaraju izborom velikog broja anagrama. Druga priča bila bi da imamo 50-60 takmičarskih radova po kategoriji, jer tad bismo sigurno povećali broj anagrama koji se biraju. U takvoj varijanti ocenjivanje od 10 do 1 bilo bi neophodno, da bude obuhvaćen dovoljan broj anagrama.

Миле Јанковић је рекао...

Ovo nema veze sa enigmatikom, već sa matematikom. Uvek se bolji reprezentativni uzorak dobija ako ima više glasača i ako se glasa za više učesnika.
Evo na primer, ako uzmemo nedavno završen konkurs ESS u sastavljanju ukrštenice, (možeš skinuti sa sajta ESS), ako bi se glasalo po sistemu 3-2-1, prvoplasirani rad bi podelio prvo i drugo mesto sa petim, drugoplasirani rad K. Ivanova bi bio 9., a trećeplasirani Nove Zekića bi bio plasiran na čak 16. mesto, od 20 radova, iako je osvoji čak 42 boda od 8 glasača (samo mu 2 nisu dala bodove).
Dakle, ni približno nisu isti rezultati (osim prvoplasiranog rada), tako da nema ni govora da najbolji radovi isplivaju kod sistema 3,2,1.
Ukoliko imaš vremena, možeš da nađeš još neka glasanja, pa da uporediš, velika verovatnoća je da će se rezultati razlikovati za oba sistema glasanja (a po tebi bi trebalo da budi isti, ili približni).


Quizmaster је рекао...

Ovo što si analizirao potvrđuje već rečeno, da sistem 3-2-1 bolje funkcionioniše što ima više glasača.

Na takmičenjima za anagramiste gde je bilo barem petnaestak glasača (a najčešće ih je glasalo između 20 i 30) dobijeni rezultati bili su veoma realni i nije bilo nezadovoljstva među takmičarima, dok je na pomenutom konkursu ESS u sastavljanju ukrštenica bilo svega deset članova žirija. To je neki granični minimum i tu zaista može da dođe do nekih tumbanja u plasmanu ako je šarenolik ukus glasača.

Takođe bih primetio da je lakše oceniti kvalitet anagrama od ukrštenica, pa zato na takmičenjima za anagramiste bude znatno manje primedbi. Kod ukrštenica ima daleko više neslaganja među enigmatama šta predstavlja kvalitetan rad, pa tako vidimo da na konkursu ESS neki ljudi daju Rešadu visoke ocene 10, 9, 8, 8, a petorica njih (polovina žirija) nijedan bod?! Skloniji sam mišljenju da ta Rešadova ukrštenica ima kvalitet za prva tri mesta (dao sam "osmicu") nego da su u pravu ljudi koji su je svojim nulama oborili na peto mesto.

Na kraju se ispostavlja da bi po oba sistema bodovanja pobedio Zlatko Delić, čija ukrštenica realno i jeste bila najbolja. Dakle, kvalitet bi čak i po tom skraćenom sistemu 3-2-1 (sa svega deset glasača) našao način da ispliva do vrha. Međutim, složio bih se sa tobom da je kod ukrštenica zaista bolje da se uzme veći broj radova pri ocenjivanju, pa ako budem nešto pravio sigurno ću ih ocenjivati kao što predlažeš, od 10 do 1. Hvala na komentarima i sugestijama!