четвртак, 23. фебруар 2017.

VOJVOĐANSKA SUVAJA


U nedostatku jačih vodenih tokova i vodenica, a pre pojave parnih mlinova, žito se u Bačkoj mlelo po suvajama (suvačama). Početkom 18. veka u Somboru su bile svega dve suvaje, a krajem 19. veka u gradu ih je bilo preko 50. Suvaje su mlele žito "na suvo" (otud i njen naziv), a imale su kružnu osnovu. Veliko kolo pokretali su konji (obično jedan ili dva para), pa se njihova snaga, sistemom drvenih zupčanika, prenosila do mlinskog kamena. Da bi se samleo merov žita (oko 51 kg) bilo je potrebno i po pola časa, a u suvaji su radili mlinar i gonič konja. Žito je mleveno „na prosto“ (mekinje nisu odvajane od brašna, već se to činilo pomoću naćava kod kuće, pa se sejalo ređim ili gušćim sitima, zavisno od toga kakvo se brašno želelo). 
U Somboru nismo sačuvali ni jednu suvaju, ostalo je samo ime Suvajske ulice kao sećanje na njih. 
(Na fotografiji: jedina sačuvana vojvođanska suvaja u Kikindi).

Milan Stepanović 
(preuzeto sa fb profila)

2 коментара:

IlijaO је рекао...

Kako ista građevina postoji i u mom Otoku,( a svojevremeno ih je bilo 7-8), o " suvari " sam pisao na blogu TIO za rubriku "Reč na riječ", a o istom i posjedujem određenu literaturu, pa mi je, kako bi rekli, materija poznata!
Zato predlažem Žeci, da prenese članak i na ovaj blog, kako bi zainteresirani mogli saznati nešto više.
Ustvari- slijedi mail blogogazdi.

ENIGMOTEKA је рекао...

Evo i Ilijinog priloga.

SUVARE su mlinovi na suhom koje su u prošlosti pokretali volovi, krave a naposljetku i konji.Služila je za meljavu žitarica, a i mljevenje soli za životinjsku i ljudsku ishranu. Suvare su mlinovi kružnog oblika. Velik stožasti krov nosi jak drveni stožer i snažna hrastova krovna konstrukcija.Uokolo stožera u krug se tjera konj da pokreće polugu koja, opet, pokreće mlinsko kolo.
Specifičnost ove gradnje zahtijevala je posebnu vještinu i umijeće ondašnjih graditelja, to je bio zahtjevan posao koji je tražio mnogobrojnu radnu snagu, kvalitetan drvni materijal i puno vremena. Sukladno tome, razumljivo je da su ih mogle izgraditi samo imućnije obitelji.
Za podizanje suvare trebalo je odobrenje tadašnjih vojnih vlasti, a znakovito je da je Marija Terezija, od 1751.god.posredno poticala izgradnju suvara svojom naredbom o demontiranju vodenica a sve poradi reguliranja vodotokova i obrane od poplava.