среда, 7. март 2018.

BIRCUZ


Voleo je bircuz Vojvođanin, bilo da je paor, bilo da je gazda, više nego bilo šta. Pre 80-tak godina u Vojvodini je bilo 6.389 ugostiteljskih radnji, od kojih su 3.843 bile krčme (mali bircuzi), 2.114 gostionice (malo veći bircuzi), a ostalo su bile kafane, bifei, restorani i hoteli (za razliku od hiljada bircuza, poslatičarnica je u Vojvodini pred II svetski rat bilo svega 28). U Novom Sadu je jedan bricuz dolazio na 130 stanovnika, u Somboru na 174, a u Subotici na 338. Najviše se pilo vino, zatim rakija (iz fraklića), mnogo ređe pivo, a za druga pića skoro da se i nije znalo. A bircuz se bez tamburaša ili gajdaša niije mogao zamisliti, te je mnogi veseljak, nakon terevenke, odlazio "naderan" kući uz njihovu pratnju, punog srca, a praznog "šlajpika" (novčanika). Ovaj bećar na slici je iz jednog takvog bečkerečkog bircuza, s početka prošlog veka.

Milan Stepanović
(preuzeto sa fb profila)

2 коментара:

IlijaO је рекао...

Možda bi trebalo dodati:
"Bircuz " je naziv od milja za gradsku ili seosku društvenu instituciju – gostionicu, i germanskog je porijekla, koji dolazi od Wirtshaus, što bi značilo nešto poput domaćinova/gazdina kuća, a što je kao i većina odomaćenih i prihvaćenih njemačkih izraza , sukladno vremenu , okolini i korisnicima zgodno iskrivljeno i prilagođeno.
Izraz je zabilježen u HER-u, Klaićevom Rječniku stranih riječi ( kao "birc", "birt" i "birchaus") te u Čvorovoj 6.!

ENIGMOTEKA је рекао...

Hvala za dopunu!